Rasprava o regulaciji vapinga zahuktava se u Latinskoj Americi. 

Čile je napravio ključan korak uspostavljanjem pravila za komercijalizaciju elektroničkih cigareta, ali Brazil ostaje zaglavljen u prohibiciji koja samo jača ilegalno tržište. 

Rezultat? Milijuni potrošača izloženi su nepotrebnim rizicima i rastućem javnozdravstvenom i ekonomskom problemu.

Čile ide naprijed, Brazil zaostaje

Čile je 19. veljače 2025. objavio uredbu kojom se službeno regulira vaping. To znači jasna pravila o sastavu proizvoda, upozorenjima na pakiranju i ograničenjima za maloljetnike. Ovom odlukom zemlja se pridružuje susjedima poput Perua, Paragvaja i Kolumbije, koji su već shvatili da zabrana ništa ne rješava.

Logika iza ove uredbe je jednostavna i vrlo učinkovita: dati odraslim pušačima sigurniju alternativu, smanjujući štetu uzrokovanu pušenjem. Uostalom, sve više studija pokazuje da je vaping učinkovit alat za one koji žele prestati pušiti tradicionalne cigarete.

U međuvremenu, Brazil, najmnogoljudnija zemlja na kontinentu, ide u potpuno suprotnom smjeru.

Brazil: 16 godina prohibicije i procvat ilegalnog tržišta

Od 2009. godine, Anvisa ima zabranio komercijalizaciju elektroničkih cigareta u Brazilu. Ali budimo realni: je li itko prestao koristiti e-cigarete zbog ovoga? Naravno da ne. U praksi je ova zabrana samo gurnula milijune potrošača na ilegalno tržište. 

Danas se procjenjuje da barem 3 milijuna Brazilaca redovito koristi elektroničke cigarete, dok ih je još 6 milijuna isprobalo. Međutim, ovi proizvodi dolaze iz tajnih izvora bez ikakve kontrole kvalitete, što korisnike dovodi u opasnost i sprječava im pristup pouzdanim informacijama o tome što konzumiraju.

Iako je više od 80 zemalja već reguliralo vaping, Brazil se i dalje pretvara da problem ne postoji. Vaperi su prisiljeni oslanjati se na neregulirane proizvode, od kojih je većina niske kvalitete, krivotvorena i namjerno dizajnirana kako bi privukla mlađe generacije - manipulirajući potrošačima dok istovremeno generiraju još veću zaradu za krijumčare. 

Bez ikakvog nadzora ili kontrole kvalitete, mnogi ljudi obolijevaju zbog izloženosti štetnim tvarima koje se nalaze u tim ilegalnim proizvodima. A tko trpi posljedice? Točno - potrošač. Kad bi se aktivisti koji se zalažu za THR i znanstveni dokazi u Brazilu shvatili ozbiljno, zemlja bi slijedila put razvijenih zemalja poput Švedske, pa čak i vlastitog latinoameričkog susjeda, Čilea. Statistika je neporeciva: osim što je 95% manje štetan od pušenja, Regulirano i kvalitetno kontrolirano vapiranje najučinkovitiji je alat za pomoć pušačima da prestanu pušiti. Ignoriranje ovih činjenica samo produbljuje štetu i jača ilegalno tržište.

Što možemo naučiti od Ujedinjenog Kraljevstva i Švedske?

Ako dvije zemlje mogu prenijeti vrijedne lekcije o smanjenju štete, to su Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, vaping je službeni dio strategije javnog zdravstva za smanjenje pušenja. Nacionalna zdravstvena služba (NHS) preporučuje elektroničke cigarete kao alat za prestanak pušenja. Rezultat? Stope pušenja dramatično su pale, a vape se prodaju u velikoj mjeri, a edukativne kampanje osiguravaju da potrošači točno znaju što kupuju.

S druge strane, u Švedskoj mnogi bivši pušači, uz vaping, koriste snus (duhanski proizvod bez dima) i nikotinske vrećice. Kao rezultat toga, Švedska je na rubu da postane prva zemlja na svijetu s manje od 5% stanovništva koje puši.—prekretnica koju mnogi nazivaju “zabranom pušenja”. To pokazuje da se životi spašavaju kada vlade zauzmu pragmatičan pristup.

U međuvremenu, u Brazilu vlada i dalje inzistira na prohibiciji, ostavljajući milijune ljudi na milost i nemilost ilegalnog tržišta. Druge zemlje u Latinskoj Americi uče iz dobrih primjera o kojima sam prethodno pisao, ali zašto Brazil inzistira na zakonodavstvu koje ne uspijeva? Dobra je vijest da Nacionalni kongres već raspravlja o regulaciji sektora. Ali vrijeme istječe i potrebno nam je rješenje temeljeno na dokazima, a ne na strahu ili dezinformacijama.

Prema Miguelu Okumuri, predsjedniku THR Brasil - udruge potrošača koja se zalaže za smanjenje štete od upotrebe duhana - jedini put naprijed je odgovorna regulacija koja štiti javno zdravlje bez zanemarivanja prava odraslih potrošača. “Kako stvari danas stoje, najgori scenarij postao je stvarnost. Oni koji žele prestati pušiti manje štetnom alternativom imaju samo jednu mogućnost: okrenuti se ilegalnom tržištu. Govorimo o tisućama ljudi koji konzumiraju proizvode bez sanitarne kontrole, a da ne znaju što zapravo koriste”, upozorava Okumura.

Zaključak

Ono što se dogodilo u Čileu ključan je podsjetnik da reguliranje ne znači poticanje konzumacije - to znači zaštitu izbora i zdravlja potrošača, borbu protiv ilegalnog tržišta i osiguravanje sigurnijih opcija za one koji već puše.

Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska pokazuju svijetu da smanjenje štete djeluje. Vrijeme je da Brazil prestane glumiti da prohibicija rješava sve i usvoji inteligentniji, znanstveno utemeljen pristup. Kongres ima priliku ispraviti ovu povijesnu pogrešku. Pitanje ostaje: hoćemo li nastaviti ignorirati stvarnost ili ćemo konačno krenuti pravim putem?