U Panama Cityju se održava 10. zasjedanje Konferencije stranaka (COP10) Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o kontroli duhana. Ovaj događaj predstavlja značajnu prekretnicu u području vapinga i kontrole duhana. 

To bi moglo preoblikovati narativ oko strategija smanjenja štete, uglavnom se usredotočujući na vaping, proizvode koji se ne zagrijavaju, vrećice nikotina i druge sigurnije alternative pušenju. Mjere poput zabrane okusa vapinga, povećanja oporezivanja nikotinskih proizvoda koji smanjuju štetu i druge su predmet rasprave.

EU, sa svojom složenom poviješću i promjenjivim stavom o duhanu i nikotinu, predstavlja ključnog aktera u ovim postupcima. Njen put od pokretanja Plana EU za borbu protiv raka, pokušaja revizije Direktive o duhanskim proizvodima, do odložene Direktive o poreznim trošarinama, pokazuje njene kontinuirane napore, iako često pogrešne, da smanji stopu pušenja. U tim nastojanjima, pravi neprijatelj - cigarete - ponekad se čini izgubljenim u birokratskim procesima. Trenutni smjer, gdje se čini da EU odražava stroge stavove WHO-a o alternativnim nikotinskim proizvodima, izaziva čuđenje. Zašto skepticizam prema smanjenju štete kada su zemlje poput Švedske na rubu da postanu bez pušenja koristeći slične strategije?

Razmišljajući o prošlosti, povijesni pristup EU-a prema propisima o vapingu čini se paradoksalnim. Izvješća ukazuju na potencijalnu promjenu u dinamici snaga za nadolazeći sastanak COP10, na kojem bi Europska komisija mogla bočna linija pojedinačne države članice, udaljavajući se od tradicionalno uspješnog pristupa temeljenog na konsenzusu. Zabrinutost koju je izrazilo sedam država članica, uključujući Bugarsku, Grčku i Italiju, vrijedna je pažnje. Izostanak prijedloga za radnu skupinu za nove proizvode i potencijalna pitanja oko zastupljenosti EU-a u stručnim radnim skupinama FCTC-a dodatno povećavaju zabrinutost.

Ipak, usred političkih prepirki, EU-ova Plan za borbu protiv raka priznaje potencijal vapinga kao alata za prestanak pušenja. Dakle, kada su dokazi jasni, zašto oklijevanje?

Znanost bi, nesumnjivo, trebala voditi politiku. Prednosti vapinga kao manje štetne alternative pušenju potvrđene su od strane više od 100 globalnih organizacija. Osim toga, sveobuhvatan pregled od strane Cochrane, zlatni standard u zdravstvenim dokazima, potvrđuje učinkovitost vapinga u prestanku pušenja. Nedavne studije, poput REPLICA studija, naglašavaju da je vaping daleko manje štetan od pušenja. U tom svjetlu, regulacija temeljena na riziku čini se logičnom – ako su vaping i slični proizvodi daleko manje štetni od pušenja, ne bi li to trebali odražavati i propisi?

Ignoriranje ovih dokaza moglo bi imati strašne posljedice. Dezinformacije i strogi propisi mogli bi odvratiti pušače od donošenja zdravijih odluka. Prijetnja koja se nadvija? Javnozdravstvena katastrofa koju olakšavaju pogrešno postavljeni prioriteti.

Gledajući unaprijed, EU mora donijeti važnu odluku. U najboljem slučaju, usvojili bi progresivne politike usmjerene na smanjenje štete. Ali u najgorem slučaju? Strože kontrole mogle bi nenamjerno prisiliti korisnike vapinga da se vrate pušenju ili nereguliranom crnom tržištu.

Zaključno, kako se COP10 približava, jasan je poziv EU-u da zauzme uravnotežen, informiran i nijansiran stav. Davanje prioriteta zdravlju građana trebalo bi biti najvažnije. Odluke donesene sada neizbrisivo će oblikovati budućnost javnog zdravstva, ne samo u EU-u već i globalno. Vrijeme je da mudro biramo.